Konferencija: Pružanje potpore poduzećima u Jadransko jonskoj i Dunavskoj regiji

Stotinjak sudionika okupilo se na dvodnevnoj regionalnoj konferenciji Razvoj malog i srednjeg poduzetništva putem strategija Europske unije za jadransko-jonsku i dunavsku regiju, koju su organizirali Europska komisija, Županijska komora Split i Europska poduzetnička mreže (EEN), 10. i 11. ožujka 2016. u hotelu Le Meridien Lav.

Osnovni je cilj ovog skupa, dati odgovor na pitanje kako institucije koje djeluju u okviru Europske poduzetničke mreže, najveće poslovne mreže i ključnog instrumenta EU strategije za poticanje rasta i broja radnih mjesta (poput komora, regionalnih agencija, sveučilišta, tehnoloških centara... gotovo 600 partnerskih organizacija i institucija iz više od 60 zemalja), mogu pomoći razvoju malih i srednjih poduzetnika u okviru spomenute makroregije.

Konferencija je dala jedinstvenu priliku kreatorima regionalnih politika i dionicima koji pružaju potporu malim i srednjim poduzetnicima da razmijene iskustva, dobru praksu i ostvare partnerstva. Vodile su se rasprave u kojima se nastojalo identificirati prednosti i nedostatke u sustavu potpore te utvrditi zajedničke aktivnosti za njihovo poboljšanje.

Strategija za jadransku i jonsku makroregiju obuhvaća četiri zemlje EU (Hrvatska, Grčka, Italija i Slovenija) i četiri zemlje izvan EU (Albanija, BiH, Crna Gora i Srbija)te stavlja naglasak na mogućnosti pomorskoga gospodarstva putem objedinjavanja i zajedničkoga korištenja resursa Mediterana (plavi rast, prometna povezanost kopna i mora, energetska povezanost, zaštita okoliša i održivi turizam). Poseban naglasak u svim izlaganjima stavljen je na nužnost transnacionalnog pristupa, povezivanja i zajedništva u projektima.

Obrativši se uvodnom rječju sudionicima konferencije, potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić, naglasio je aktivnosti koje HGK planira u narednom periodu s posebnim naglaskom na projekte digitalne platforme, istraživačke i inovacijske platforme, dualno obrazovanje i projekti za startup-ove. Problem je to što najveći broj ideja još ima nacionalnu komponentu, a kako je naglasila Blanka Belošević, koordinatorica IV. Stupa EUSAIR-a, u domeni održivog turizma to je i više od 90%.

Kao dio programa održan je i tzv. Svjetski kafić, strukturirani razgovor koji omogućava povezivanje ideja unutar veće skupine i sažimanje znanja i iskustva sudionika. Sudionici su oblikovali male skupine u tri kruga pitanja, sa sveobuhvatnim pitanjem: Što možemo naučiti od postojećih pružatelja usluga i potpora malim i srednjim poduzećima? Vođena je i interaktivna rasprava na primjerima iz stvarnog života.

„Konferencija je pokušaj da se ostvari kontakt ljudi iz različitih sredina i institucija i razmijene iskustva, od administracije do realnog života u labirintu EU“, istaknula je predstavnica hrvatskih poduzetnika, riječka poduzetnica Nataša Golik-Klanac.